CMF 2019: Sinčić Ćorić - „Hrvatska se može profilirati kao gospodarski, turistički i kulturni brend u Europi“

O izazovima predsjedanja EU-om za međunarodno pozicioniranje Hrvatske na okruglom stolu u sklopu 3. CMF-a razgovarali su predstavnici političkog, gospodarskog i turističkog sektora.

11. svibnja 2019.

Hrvatska će 1. siječnja 2020. preuzeti predsjedanje Europskom unijom, a Zagreb će, uz Bruxelles, na pola godine postati prijestolnica Europe. O tome kakve sve izazove sa sobom nosi predsjedanje EU-om na okruglom stolu u sklopu Communication Management Foruma razgovarali su: Marija Pejčinović Burić (Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Zvonimir Frka-Petešić (Ured predsjednika Vlade RH), Kristjan Staničić (Hrvatska turistička zajednica), Ivan Barbarić (Hrvatska gospodarska komora) i Dubravka Sinčić Ćorić (Radna skupina Predsjednice Republike Hrvatske za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske). Sudionici okruglog stola „Hrvatska 2020: izazovi predsjedanja EU-om za međunarodno pozicioniranje“ donijeli su jedinstven zaključak koji glasi – pred Hrvatskom je povijesna prilika da predsjedanje Europskom unijom 2020. iskoristi da se profilira kao gospodarski, turistički i kulturni brend u Europi.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske te ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić smatra da „predsjedanje predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, ali i ogromnu mogućnost promocije“. Bilo kakav veliki skup, ako dovodi druge ljude u zemlju, prigoda je da se prikažemo i pokažemo, dodala je Pejčinović Burić na okruglom stolu. “Politička razina još je dodatna prilika za to. U šest mjeseci ili malo više od toga imat ćemo prigodu svaki dan u različitim formatima komunicirati s mnogo ljudi. Intenzitet i mnogostrukost tema i stručnih ljudi koji će doći do nas veliki je izazov. Veliki dio događanja održava se ipak u Bruxellesu, no tridesetak događaja na najvišoj razini održat će se u Hrvatskoj. Paralelno s njima održat će se niz drugih događanja o kojima trenutno pregovaramo, ovisno o proračunu koji nam je na raspolaganju. Uobičajeni proračuni za predsjedanje kreću se od 50 do 130 milijuna eura, a mi ciljamo na potrošnju između 60 i 70 milijuna eura”, istaknula je Marija Pejčinović Burić.

Prema njenim procjenama, održat će se i oko 1400 drugih događanja, od kojih većina u Zagrebu, no iskoristit će se i prilika da dio njih bude i u drugim gradovima, posebice Rijeci, koja je u idućoj godini i europska prijestolnica kulture. No dodala je da treba biti svjestan kako sve izvan Zagreba višestruko poskupljuje sigurnosnu cijenu događaja.

Voditeljica Radne skupine Predsjednice RH za kreiranje identiteta i brenda Hrvatske je naglasila da trebamo razviti brend koji se razlikuje od brendova zemalja koje su naši konkurenti i privlače slične investitore. „Hrvatska je već poznata po znanju, inovacijama, prirodnim ljepotama. Ideja je stvoriti brend koji naši ljudi zaista žive i koji će biti sastavni dio našeg identiteta.“, ističe prof. dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić.

Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, dodao je kako je predsjedanje Europskom unijom iznimna prilika za promociju zemlje. “Da smo ranije mogli započeti s pripremom, mogli smo već jasnije brendirati naše predsjedanje, no dovoljno je vremena da učinimo sve što trebamo i kako trebamo. Odabran je vizualni identitet predsjedanja koji će se predstaviti nekoliko mjeseci prije početka predsjedanja, a slogan se trenutno odabire”, istaknuo je Petešić.

Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, istaknuo je kako HTZ svoje aktivnosti provodi na temelju Strateškoga marketing-plana, a sada priprema i novi koji će imati naglasak na brendiranju. “Ne čekajući potrebu formalnoga koordinacijskog tijela, prepoznali smo važnost sinergije i turizma kroz druge sfere koje mogu pomoći brendiranju Hrvatske. Sportske manifestacije te kulturna događanja prilike su za dodatnu promociju, a kako se 20. svibnja priprema izravno emitiranje posljednje epizode Game of Thrones, i to će biti prilika za promociju Hrvatske u svijetu. Statistike pokazuju kako je povećana prepoznatljivost Hrvatske u svijetu. A to se ne bi moglo dogoditi da nije bilo ljudi koji su to radili”, dodao je Staničić.

Ivan Barbarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU, istaknuo je kako je Hrvatska prepoznata kao turistička destinacija. ”Nažalost, tu priča kao da staje i zato moramo napraviti iskorak dalje. Imamo mnogo tvrtki, uz prepoznatljivog Rimca, koje su prve u svijetu u svojim nišama. Made in Croatia možda ne predstavlja kvalitetu poput švicarskog i njemačkog brenda, no moramo raditi da to postanemo. Turizam nam je prilika da prezentiramo kako imamo i nešto više od lijepog mora, hrane i ljudi koji govore nekoliko jezika. I Hrvati u svijetu poznati su kao stručni i vrijedni ljudi i u kombinaciji sa svime mogu pomagati u podizanju svijesti o nama. Nama još uvijek nedostaje nešto što je ipak u političkoj sferi - moramo imati tijelo koje će sustavno raditi na brendiranju Hrvatske. No moramo priznati kako smo od prepoznatljivosti po ratu u ovih 20 godina postali nešto sasvim drugo. Gospodarstvo mora biti šlag na toj torti jer bez kvalitetnoga gospodarstva u pitanje dolazi sve ostalo”, zaključio je Barbarić.