Razgovarali smo sa stručnjakinjom za inovativnost i imidž dr. sc. Doris Vukšić

Intervjuirali smo voditeljicu odnosa s javnošću HAMAG-BICRO agencije i stručnjakinju za inovativnost i imidž povodom održanog gostujućeg predavanja na kolegiju Javna diplomacija i odnosi s javnošću država na prvoj godini stručnog diplomskog specijalistitčkog studija Upravljanje odnosa s javnošću

20. prosinca 2019.

U razgovoru s dr. sc. Vukšić otkrili smo razlike između kreativnosti i inovacija, utjecaj kreativnosti u globalnom svijetu, državama koje su centri inovacija, utjecaju inovacija na ekonomiju te odnosima s javnošćiu. Dr. sc. Doris Vukšić poslala je i poruku za Bernaysovce! 

Kreativnost i inovacije srodni su, isto percipirani, ali izrazito različiti pojmovi. Što se tiče industrije odnosa s javnošću, kako biste rekli da nju utječu trendovi kreativnosti, a kako inovacija u poslovanju? Je li pojam kreativnosti u komunikaciji globalno “istrošen”?

Velika razlika između ideje i inovacije, a time i kreativnosti i inovativnosti je novac, tržište i dodatna vrijednost. Upravo kreativnost, kao ključna sastavnica svake inovacije, obuhvaća fenomen inovativnosti kojim se pokazalo kako svaka ideja nije inovacija, kako izum i invencija nisu sinonim za inovaciju te kako inovacija kao takva postoji tek kada je implementirana na tržište. Smatram kako svaka industrija, pa tako i Odnosi s javnošću, nemaju izbor odabrati inovativnost kao temelj svog budućeg poslovanja, već ista, poput tehnologije, predstavlja nužnost u stvaranju konkurentske prednosti. Činjenica je kako Hrvatska ima vlastite inovacije i značajan inovacijski potencijal, jedino su one nedovoljno komunicirane svijetu. Nažalost, Hrvatska nedovoljno koristi inovativnost u kreiranju svog imidža, odnosno nedovoljno promovira vlastite izumitelje, inovatore i inovacije kako bi ih javnost bolje upoznala, povezala s Hrvatskom i doživjela ih kao ambasadore hrvatske inovativnosti u svijetu. Vjerujem kako je upravo područje inovativnosti ono u kojem Hrvatska mora iskoristiti svoju 'meku moć', svoj potencijal, priliku i mogućnost za komuniciranje svoje jedinstvenosti, posebnosti i autentičnosti.

Doktorirali ste na temu brendiranja država pomoću inovacija. Koju biste državu istaknuli kao najuspješniju u tome i kako, po Vašem mišljenju, Hrvatska stoji u tom segmentu?

Odličan primjer korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje je svakako Izrael. Iako se prema indeksima inovativnosti nalazi iza Švicarske, SAD, UK i Njemačke, Izrael najuspješnije komunicira imidž inovativne startup nacije, a danas već i smartup nacije. Tajna izraelskog ekonomskog čuda, osim ekonomskih pokazatelja poput zemlje s više od 4000 startup-ova koja po glavi stanovnika podiže rizični kapital dva i pol puta veći od SAD-a i 30 puta više nego u Europi, odlikuje se strateškim i sustavnim pristupom u komunikaciji inovativnosti, usklađenim i koordiniranim od strane realnog i javnog sektora. Primjerice, Izrael jednake napore ulaže u privlačenje multinacionalnih kompanija i poticanje inovativnosti u državnim tvrtkama, posebno onima u sektoru vojne obrane, te industriji  malih,  srednjih i novoosnovanih poduzeća. Osnova na kojoj se temelji imidž inovativne zemlje su svakako ekonomski pokazatelji inovativnosti gospodarstva. Hrvatska se prema Globalnom indeksu inovativnosti (The Global Innovation Rankings and Report 2007 – 2017) nalazi u svojevrsnoj 'zlatnoj sredini' inovativnih zemalja svijeta. Najbolji rezultat Hrvatska je postigla 2013. godine, zauzimajući, čak, 37. mjesto, dok je u razdoblju od 2010. do 2017. godine držala određenu konstantu oko 40-og mjesta. Isto tako, nedavno objavljeni podaci europske ljestvice uspjeha u inoviranju (European Innovation Scoreboard 2019), pokazuju kako Hrvatska bilježi uspjeh u inoviranju od 2014. godine, odnosno naša pozicija je u kontinuiranom porastu u odnosu na prosjek EU u 2011. godini, sa značajnijim povećanjem u 2018. godini, u odnosu na 2017. godinu. Dodamo li ovoj činjenici i hrvatski tradicionalni izumiteljski duh, brojne inovacije i inovatore koji su kroz povijest svojim izumima više puta zadužili svijet te snažan inovacijski potencijal hrvatskih tehnoloških inovacija, smatram kako Hrvatska mora iskoristiti inovativnost kao svoju dodatnu vrijednost u kreiranju imidža zemlje.

 

Može li brend države kao inovativne nacije pospješiti nacionalnu ekonomiju, odnosno utjecati na bruto domaći proizvod i inozemne investicije?

 

Apsolutno. Singapur je primjerice, dugo godina uživao brend inovativne zemlje, prvenstveno zahvaljujući velikim multinacionalnim kompanijama koje su inovirale i imale sjedište u Singapuru. No, realno stanje singapurskog nacionalnog gospodarstva nije ukazivalo na značajne inovacijske pokazatelje, a time niti na održivost brenda inovativne zemlje. Singapur je stoga 2002. godine pokrenuo inicijativu 'Preoblikovanje Singapura' (engl. Remaking Singapore) čime je došlo do snažnog zaokreta gospodarskih prioriteta kako bi se Singapur pozicionirao u svjetsko središte kreativnosti, inovativnosti i dizajna. Još 2000. godine, Singapur je pokrenuo 650 milijuna dolara vrijedan program za stipendiranje doktorskih studija na stranim sveučilištima za 100 studenata znanosti i inženjeringa, fokusirajući se na elektroniku te farmaceutske i biotehnološke industrije. Vlada je prepoznala važnost inovativnosti u svim područjima djelovanja, stoga je poticala i tehničke znanosti i inženjering u više inovativnom i kreativnom smjeru kako bi održala uspješno gospodarstvo. Unatoč svjetskoj krizi 2008. godine, Vlada nije mijenjala svoj smjer, što je predstavljalo teži i izazovniji put, ali je uspjela održati Singapur među najinovativnijim zemljama svijeta. Upravo ulaganjem u inovativne projekte Hrvatska može jačati svoj inovacijski potencijal, osigurati rast gospodarstva i pozicionirati se na globalnoj karti inovativnosti.

Mnogi bi rekli da je Hrvatska sve osim inovativna nacija, ali rezultati koje je HAMAG-BICRO s poduzetnicima ostvario govore drugačije. Što biste rekli da nam je potrebno za sveukupno brendiranje kao inovativne nacije?

Budući se već više od deset godina bavim komunikacijom inovativnih projekata, svoj doprinos jačanju imidža zemlje u kontekstu inovativnosti za Hrvatsku, osim postojećih ekonomskih pokazatelja inovativnosti, vidim kroz promicanje njenog tradicionalnog izumiteljskog duha, poduzetničkog talenta i snažnog inovacijskog potencijala. S tim ciljem u HAMAG-BICRO-u smo pokrenuli medijsku kampanju #prvih25. Riječ je o kampanji koja simbolično predstavlja 25 uspješnih poduzetnika, junaka priče koji svojim primjerom inspiriraju i potiču druge poduzetnike da svoje ideje pretaču u uspješne projekte. Fokus smo stavili na pričanje priče, autentičnost sadržaja i kreativan komunikacijski pristup što je rezultiralo iznimnim uspjehom kampanje.

Preporuke za korištenje inovativnosti u kreiranju imidža Hrvatske ogledaju se kroz sustavan, koordiniran i strateški pristup pozicioniranja Hrvatske u međunarodnom okruženju u kontekstu inovativnosti. Potrebno je osvijestiti javnost o tradicionalnom hrvatskom izumiteljskom talentu, hrvatskim inovacijama i inovatorima. Jedan od načina je učiniti Teslu, Boškovića, Vrnčića, Rimca, Lauca, Sabola i brojne druge perjanice hrvatske inovativnosti, ambasadorima hrvatske inovativnosti. Smatram kako upravo na ovaj način, podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima, Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem poticajnog okruženja za daljnji razvoj inovativnosti i zemlja u koju će investitori rado ulagati.

 

Za kraj, što biste poručili našim studentima poduzetničkog duha?

Smatram kako mladi koji tek kreću u startup svijet ili inovativno poduzetništva moraju razmišljati out of box, odnosno biti otvoreni, kreativni i kritični u poslovanju te znati prihvatiti tzv. kulturu neuspjeha. Prihvaćanje kulture neuspjeha je ključno za povoljnu poduzetničku klimu kojom se ne 'kažnjava' određene poduzetničke propuste u poslovanju, nego je ista otvorena za novi početak. U takvoj kulturi pogreška predstavlja samo novi zadatak, lekciju iz koje se može nešto novo naučiti, pod uvjetom da se ista iskoristi za unaprjeđenje daljnjeg poslovanja.

Autor fotografije: Marko Lukunić, PIXSELL